21. 10. 2015. – Dragan Kovačević, direktor Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. uručio je danas novčanu donaciju 5.000 KM Zemaljskom muzeju BiH. Doniranim sredstvima počet će realizacija projekta digitalizacije Sarajevske hagade. Ova donacija realizirana je u suradnji sa Udruženjem „Akcija“ koje je ove godine uspješno provelo građansku inicijativu Ja Sam Muzej.
Kovačevića su ugostili direktor muzeja Adnan Busuladžić i Mirsad Sijarić, načelnik Odjeljenja za arheologiju.
Značaj ove donacije je utoliko veći jer je digitaliziranje Sarajevske hagade prvi, važan i logičan korak u novoj strategiji predstavljanja predmeta iz zbirki Zemaljskog muzeja BiH.
Prema riječima čelnika muzeja i Udruženja „Akcija“ nova strategija ima za cilj da se najvrjedniji muzejski eksponati bolje i detaljnije, nego što je to do sada bio slučaj, približe široj publici i kulturnoj javnosti, a hagada je na samom vrhu tog popisa. Digitaliziranje tog srednjovjekovnog iluminiranog kodeksa je preduvjet za njegovo ponovno štampanje, izradu različitih publikacija i suvenira, kao i bolje predstavljanje unutar samog Muzeja, putem novih medija.
Jedan od ciljeva je i realizacija izložbe „Sarajevska hagada“ kojom bi se tom iznimno vrijednom rukopisu dala dodatna pažnja i dodatni prostor kojeg, van svake sumnje, zaslužuje.
„Ovim izborom Zemaljski muzej BiH također ulazi u proces digitaliziranja ogromnog broja predmeta koji se nalaze u našim kolekcijama, a koji će u konačnici za rezultat imati bolju zaštitu samih predmeta te umanjivanje komunikacijskih barijera između muzejskih predmeta i muzejske publike“, istakao je Busuladžić.
„Ova donacija je logičan slijed i naš izbor. Bili smo istinski impresionirani podrškom koja je Zemaljskom muzeju stizala sa svih strana, i iz BiH i iz inozemstva, tijekom akcije Ja Sam Muzej. I sam sam, kao građanin, podržao ovu akciju i dežurao u muzeju, a sada nam se pružila prilika da podržimo nevjerovatno važan projekt digitalizacije svjetski poznate Sarajevske hagade i kao privredni subjekt“, istakao je Kovačević.
Donacija Muzeju je prva u nizu aktivnosti koje će biti realizirane povodom Međunarodnog dana štednje.
O Hagadi
Ako bi iz odškrinute riznice materijalnog i nematerijalnog kulturnog naslijeđa koje se čuva u Zemaljskom muzeju BiH pokušali izdvojiti njene najsjajnije bisere svakako ne bi mogli izostaviti primjerak Pashalne hagade, jevrejskog iluminiranog kodeksa širom svijeta poznatog kao Sarajevska hagada. Ta knjiga, za koju je na osnovu stilske analize iluminacija i minijatura sa njenih stranica utvrđeno da je nastala u srednjovjekovnoj Španiji, u oblasti nekadašnje kraljevine Aragon, najvjerovatnije u Barceloni oko 1350. g. – moguće kao dar za vjenčanje članova dvije poznate familije Shoshan i Elzar jer se njihovi grbovi: štit sa rozetom – ružom (hebr. – shoshan) i krilom (hebr. – elazar) nalaze na stranici na kojoj je i grb grada Barcelone, neprocjenjivi je izvor za istraživanje kulturne prošlosti jednog naroda u stoljetnoj potrazi za domovinom, kao što je i živim svjedokom otvorenosti jednog društva i sredine u kojim strah od drugačijeg nikada nije bio neizlječiva bolest. Sama hagada (hebr.- priča, kazivanje) predstavlja jednu vrstu zbirke vjerskih propisa i predanja unesenih u molitveni red obilježavanja Pesaha, praznika kojim se slavi oslobođenje Jevreja iz egipatskog ropstva. Posebnu važnost ove knjige su imale za vrijeme održavanja obredne obiteljske večere – sedera, kada su svi ukućani i gosti sa knjigom u ruci iz njih čitali, ili pratili, kazivanja o putu izlaska na slobodu kao i sve što je u obrednom smislu vezano uz tu poznatu starozavjetnu priču. Predanje čitanja tekstova iz hagade u krugu porodice doprinijelo je nastanku relativno velikog broja takvih knjiga među kojima čuvena Sarajevska hagada po svojim umjetničkim vrijednostima ali prije svega historijskom značenju zauzima vodeće mjesto.
Da li su vam informacije na stranici korisne?
Ne? Žao nam je zbog toga. Molimo vas pošaljite vaš predlog, kritiku ili pitanje i pomozite nam da unapredimo stranicu.
Hvala na saradnji!
Addiko Bank
Hvala Vam na Vašem mišljenju.